Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

 
   
 
 

Odabir energenta za grijanje

Kako cijena energenata (a naročito lož ulja) raste, predlažemo da razmotrite primjenu sustava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije kao što su solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline, kako bi ste smanjili troškove za grijanje, a ujedno i pridonijeli očuvanju okoliša. 

Sustavi grijanja za zagrijavanje koriste sljedeće energente:

  • plin
  • loživo ulje
  • električnu energiju
  • kruta goriva
  • obnovljive izvore energije (sunce i sl.)
  • toplinu iz okoliša

 

Danas se u Republici Hrvatskoj većina kućanstava grije na drva, lož ulje ili struju, što je i skupo i neprihvatljivo s aspekta energetske učinkovitosti, a određen dio kućanstava kao glavni energent za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode koristi plin.

/assets/images/post/616/list/thumb/plin.jpgKad je u pitanju plin kao energent, mogućnosti uštede energije proizlaze iz racionalizacije potrošnje plina. Ciljevi racionalizacije su očuvanje okoliša i financijska ušteda, čemu bi svaki građanin trebao težiti u skladu sa svojim mogućnostima. Mogućnosti koje se nude su zamjena starih plinskih uređaja niske energetske učinkovitosti novim, suvremenijim uređajima. Na tržištu se trenutno nalaze različiti uređaji koji su svojom cijenom pristupačni za većinu korisnika, kao što su standardne plinske peći, konvencionalni bojleri, kondenzacijski kotlovi te uređaji koji uz plin koriste dijelom i obnovljive izvore energije.

Hrvatska kao zemlja s velikim brojem sunčanih dana ima velike potencijale u primjeni kombiniranih sustava plina i sunčeve energije. Primjeri takvih sustava su kondenzacijski plinski bojler u kombinaciji sa solarnim sustavom, te suvremena dizalica topline koja uz toplinsku energiju plina koristi i dio energije iz zraka, vode ili zemlje. Primjenom ovakvih sustava se u prosječnom kućanstvu može uštedjeti između 600 i 1.600 m3 prirodnog plina godišnje. Također, ovim načinom grijanja i pripreme potrošne tople vode značajno se smanjuje emisija ugljičnog dioksida (CO2) u okoliš, a prosječno kućanstvo može smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 4.5 tona godišnje. Vrijeme povrata investicija u nove plinske sustave je između 3 i 9 godina.

image
0800 200 170
Besplatni info-telefon
(radnim danom 9-15 sati)
image
Zelena knjižnica
energetske efikasnosti
Zeek obuhvaća publikacije objavljene u sklopu provedbe EE projekta
Gašpar Energetić savjetuje
  • Zimski vrt omogućuje dodatno iskorištavanje sunčeve energije. Naime, nagib sjenila na krovu zimskog vrta propušta nisko zimsko sunce, time omogućavajući zagrijavanje prostora.