Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

 
   
 
 

Pasivno hlađenje zgrada

Hladiti zgradu pasivno znači da se ne koristi kompresor odnosno ne troši energija za postizanje rashladnog učinka. Hlađenje je u tom slučaju najjeftinije, gotovo besplatno jer je jedina potrebna energija pogonska energija za cirkulacijske pumpe. S pasivnim hlađenjem u kombinaciji s evaporativnim hlađenjem u znatnoj mjeri smanjuju se troškovi za klimatizaciju većih poslovnih i ostalih zgrada.

Neki unutarnji izvori topline su u potpunosti nepotrebni, kao na primjer sobni ventilatori jer su vrlo neučinkoviti za hlađenje osim za osobe koje se nalaze neposredno u toku zraka.

Veliki broj relativno malih izvora topline u znatnoj mjeri povećava toplinsku opterećenost, stoga je svaki vat energije bitan. Toplinska opterećenost znatno se smanjuje isključivanjem nepotrebne rasvjete i ostalih uređaja. 

Upotreba različitih načina pasivnog hlađenja ima za cilj u što većoj mjeri smanjiti neželjenu toplinu i odstraniti je prije nego što prodre u zgradu. 

NAČINI PASIVNOG HLAĐENJA ZGRADE

/assets/images/post/665/list/thumb/NightBreeze02.jpgJedan od načina je noćno prozračivanje ili noćno hlađenje. Njime smanjujemo temperaturu unutarnjeg zraka i površina te pothlađujemo zgradu. U tu svrhu koristimo ventilatore s relativno malom brzinom i velikim protokom koji iznose toplinu iz zgrade u okolicu. Tokom dana ohlađena masa zgrade služi kao toplinski spremnik i sprečava pregrijanje zgrade. Određeno vrijeme je unutarnja temperatura niža od vanjske. To vrijeme lako produžimo korištenjem stropnih ventilatora. Kada unutarnja temperatura preraste vanjsku počinjemo dobavljati vanjski zrak. S jednostavnim sustavima za upravljanje lako vršimo nadzor unutarnje i vanjske temperature obzirom na optimalno djelovanje ventilatora. Ugradnja noćnog hlađenja ne košta puno jer su svi uređaji već ugrađeni osim dodatnog sustava za upravljanje i nadzor. 

/assets/images/post/665/list/thumb/hladjenje_stamb_prost-pasivno_hladenje_zgrada_2.pngDrugi način kojim možemo spriječiti neželjeno prodiranje topline je debljina izolacije zgrade. Uzimanjem u obzir unutarnja toplinska opterećenja te prosječne dnevne i noćne temperature (na osnovi 24 satnog i 365 dnevnog razdoblja) na određenim lokacijama se lako izračuna optimalna debljina izolacije koja u ljetno vrijeme omogućuje najveću zaštitu od upada sunčevih zraka kroz krovnu konstrukciju, a u zimskom periodu spriječava preveliko odvođenje topline. 

/assets/images/post/665/list/thumb/evaporative cooling.jpgTreći način je hlađenje zgrade vodom. Analiza ljetnih temperatura i studije prolaza topline su pokazale da do 60% toplinskog toka ljeti prolazi kroz krov. Raspršimo li se voda po krovnoj konstrukciji, moguće je toplinsko opterećenje smanjiti i do 40%. Indirektno hlađenje s isparavanjem vode snižava temperaturu zraka u unutrašnjosti zgrade bez povećanja vlažnosti. Evaporativni krovni sustavi za hlađenje snižavaju temperaturu u unutrašnjosti zgrade za 3ºC do 6 ºC pri dnevnoj vanjskoj temperaturi. Sustavi isparavanja za hlađenje krovnih konstrukcija poznati su pod imenom ERCS (Evaporativ Roof Cooling System) i koriste se za hlađenje svih vrsta krovnih konstrukcija. Sustavi se lako postave na objekte kao što su skladišta, proizvodne hale, poslovni objekti, trgovine, zgrade za stanovanje.

Neke pasivne metode hlađenja omogućuju dodatnu korist neovisno o učinku hlađenja, a njihova prednost pred mehaničkim načinom hlađenja je i što manje onečišćuju okoliš.

Lisnate biljke pored toga što rade hlad evaporativno hlade zrak s obzirom na zgradu. Kada zrak iz okoliša u ljetno vrijeme s listova biljaka prelazi u unutrašnjost zgrade, dio se topline zraka potroši na isparavanje vode koja se nalazi na listovima biljki i time se zrak ovlaži i ohladi.

/assets/images/post/665/list/thumb/hladjenje_stamb_prost-pasivno_hladenje_zgrada_3.pngHlađenjem krovne konstrukcije produžuje se vijek trajanja nekih izvedbi krovnih konstrukcija. Zbog visokih temperatura dolazi do širenja krovne konstrukcije. Isto tako radi različitog sastava slojeva krovne konstrukcije različita je toplinska dilatacija pa se pojavljuju dodatne napetosti. Zbog ljetnih kiša, temperatura krova se u nekoliko minuta smanji od 75 ºC na 25 ºC i takva nagla promjena temperature uzrokuje određena oštećenja (termički šok). Hlađenjem krovne konstrukcije spriječavamo te probleme jer održavamo temperaturu krova između 25 ºC i 32 ºC 24 sata dnevno. 

image
0800 200 170
Besplatni info-telefon
(radnim danom 9-15 sati)
image
Zelena knjižnica
energetske efikasnosti
Zeek obuhvaća publikacije objavljene u sklopu provedbe EE projekta
Gašpar Energetić savjetuje
  • Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika s toplom vodom treba biti izolirana, kao i spremnik vode.