Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

 
   
 
 

Zaključci skupova treće godišnjice programa

1. dio

Tema radionice „Izrada programa energetske efikasnosti“

Voditeljica radionice: mr.sc. Vesna Bukarica, FER

Cilj radionice bio je pripremanje voditelja i članova EE timova za izradu programa energetske efikasnosti svojih ministarstava. Sudionici su upoznati s prijedlozima mjera energetske efikasnosti za javni sektor iz nacrta 2. Nacionalnog akcijskog plana energetske efikasnosti, među kojima se posebice izdvaja program energetske obnove javnih zgrada. Kratko su ponovljene obveze gospodarenja energijom javnog sektora prema članku 18. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08), koji između ostaloga nalaže izradu Programa energetske učinkovitosti i primjenu mjera iz tog programa. Iako sam sadržaj Programa nije propisan Zakonom, EE timovima je preporučen sadržaj Programa na osnovu iskustva stečenog u provedbi programa Dovesti svoju kuću u red te su pripremljeni tablični predlošci za definiranje i opis novih (i provedenih) mjera. 

U interaktivnom dijelu radionice, fokus je bio na osmišljavanju novih EE mjera čije će provođenje EE timovi inicirati i predložiti odgovornima u svojim ministarstvima u 2012. godini. Pri tome, sudionici su trebali raspraviti i razmijeniti iskustva u četiri prioritetna područja:

  1. sustavno praćenje i analiziranje potrošnje energije putem ISGE-a,
  2. provođenje informacijsko-edukacijskih mjera Zelenog ureda
  3. mogućnosti iskorištavanja sustava javne nabave za poboljšanje energetske efikasnosti,
  4. provedba građevinskih, strojarskih i elektro projekata energetske učinkovitosti u državnoj upravi.

Na radionici su sudjelovali predstavnici 11 ministarstava te Ureda Predsjednika RH. Sudionici su podijeljeni u pet radnih skupina te je svaka skupina na kraju radionice iznijela prijedloge svojih prioritetnih mjera energetske efikasnosti, a tijekom rasprave izneseni su i praktični problemi i poteškoće s kojima se voditelji EE timova u ministarstvima suočavaju pri obavljanju svojih zadataka na poboljšanju energetske efikasnosti. 

Glavni zaključci radionice, prema prioritetnim područjima su sljedeći:

1. Sustavno praćenje i analiziranje energije putem ISGE-a prihvaćeno je i postalo je uobičajena praksa u ministarstvima. Ipak, praktični problemi postoje, a primarno su vezani uz unos očitanja u sustav, koja su nerijetko prepuštena ljudima koji za to nisu kompetentni (navedeni su primjeri da čak po nekim objektima niti ne postoje domari koji bi mogli očitavati brojila, pa da se takav zadatak povjerava vozačima, čistačicama i sl.). Posebno je istaknut problem „malih“ ministarstava u kojima postoji samo jedan čovjek zadužen za energetsku efikasnosti, kojemu je to u pravilu dodatno zaduženje povrh svih ostalih te takova osoba nema sposobnost utjecati na provedbu projekata dok u velikim ministarstvima postoje odjeli ili čak uprave za upravljanje nekretninama i/ili investicijama. Nasuprot tome, „velika“ su ministarstva suočena s problemom praćenja situacije u iznimno velikom broju objekata, a uvođenje sustavnog praćenja potrošnje na svim objektima u takvim ministarstvima zahtjevan je i dugotrajan posao. Svi su se sudionici složili da je potrebna sistematizacija radnih mjesta i definiranje pozicije EE tima u formalnoj organizacijskoj strukturi po ministarstvima, u skladu s brojem i kompleksnošću objekata kojima raspolažu i u kojima su dužni efikasno gospodariti energijom. 

2. Sva su ministarstva iskazala snažnu opredijeljenost za nastavak provođenje informacijsko-edukacijskih mjera Zelenog ureda. Ove radionice u kombinaciji s promotivnim materijalima, plakatima i naljepnicama uzrokuju pozitivne promjene ponašanja zaposlenika. Ipak, i dalje osnovni problem ostaje pitanje kako motivirati zaposlenike da prođu edukaciju o Zelenom uredu i da dobivena saznanja doista i primjene na radnom mjestu. U budućnosti je potrebno osmisliti inovativne načine motivacije, a neki od prijedloga su priznanja, simbolične nagrade, računalne aplikacije koje podsjećaju na mjere poput isključivanja rasvjete, računala i sl. Također, potrebno je uključiti i odgovorne osobe u aktivnosti Zelenog ureda. U pripremi je donošenje „Politike Zelenog ureda“ u pojedinim institucijama.

3. Javna nabava definitivno još nije prepoznala energetsku efikasnost kao kriterij pri raspisivanju, provođenju i ocjenjivanju natječaja za nabavu proizvoda i usluga. Svakako je nužno razraditi kriterije i upute za uključivanje u postupke javne nabave kojima će se jamčiti da javni sektor nabavlja energetski najefikasnije i okolišno najpovoljnije proizvode. Pri tome je važna uloga Ureda za središnju javnu nabavu, koji je nadležan za nabavu određenih grupa proizvoda (npr. uredski materijal) na razini cijele državne uprave. Dodatno, istaknuto je da je vrlo česti problem kod provođenja mjere energetske efikasnosti upravo sporost sustava javne nabave uzrokovana čestim žalbama ponuditelja, zbog kojih se nerijetko projekti odgađaju, a vremensko i budžetsko planiranje je otežano.

4. Predstavnici svih EE timova pokazali su, ne samo da već primjenjuju mjere energetske efikasnosti, već i da imaju spremne projekte, nerijetko tehnički vrlo složene, za buduću provedbu. Većina predstavljenih projekata odnosi se na složene rekonstrukcije ovojnica zgrada  ili dijelova ovojnica zgrada , kao i na rekonstrukcije kotlovnica i sustava grijanja . Najveći problem još snažnijoj primjeni ovakvih mjera jest financiranje. Pri tome, neka ministarstva već imaju iskustva u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova i od Svjetske banke (npr. MP), dok se velika većina oslanja samo na proračun i na sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ipak, istaknuto je da dobivanje sufinanciranja od Fonda nije nimalo lagano, a kao problemi istaknuti su sporost pri obradi prijavljenih projekata na natječaje Fonda, zbog čega su u nekim slučajevima sredstva rezervirana za provođenje mjere u proračunskoj godini ministarstva propala te netransparentnost kriterija za dodjeljivanje sufinanciranja s obzirom da Ministarstva i institucije nisu dobili odgovore na tražena pitanja i prigovore vezane za odbijanje prijava. Od 46 prijavljenih projekata samo su 3 odobrena, a za preostala 43 nije jasno zašto financiranje nije odobreno.

Općenito, može se zaključiti da, unatoč iznimno velikom napretku u protekle tri godine, i dalje postoje veliki i neiskorišteni potencijali za smanjenje potrošnje energije i troškova u ministarstvima i državnim institucijama. Dosadašnji fokus na zgrade i potrošnju energije u njima svakako bi se mogao i trebao u budućnosti proširiti i na gospodarenje potrošnjom goriva u flotama vozila kojima ministarstva raspolažu, gospodarenje otpadom i vodom. Nadležne osobe u ministarstvima (ministre i državne tajnike) treba upoznati s aktivnostima i postignućima programa „Dovesti svoju kuću u red“, ukazati im na potencijale i „natjerati“ ih da EE timovima osiguraju potporu te financijska sredstva, čime će im se omogućiti postizanje još boljih rezultata.


2. dio

Zaključci s Okruglog stola na temu rezultata i značaja izrade energetskih pregleda, detaljnih investicijskih studija i nadzora nad izradom projektnih zadataka i projekata

Voditeljica okruglog stola: Sanja Horvat, koordinator na projektu, UNDP

Sudionici: Prof. dr. sc. Branimir Pavković (Tehnički fakultet u Rijeci), Mr. sc. Davor Lučin, (Roterm d.o.o.), Dr. sc. Igor Šundov (Rena-prom d.o.o.), Dr. sc. Marino Grozdek (FSB), Mr. sc. Nada Marđetko Škoro (MZOPUG), Silvio Novak (Knauf insulation)

Tim UNDP-a je prilikom zadavanja projektnih zadataka za izradu detaljnih investicijskih studija i projekata a sve s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, smanjenjem troškova za energente, smanjenjem potrošnje fosilnih goriva i smanjenjem emisije stakleničkih plinova na izabranim državnim objektima i kao prioritet imao uvođenje obnovljivih izvora energije kao zamjenski ili pomoćni sustav grijanja, hlađenja, PTV-a ili izvor električne energije (toplinski solarni kolektori, solarne fotonaponski kolektori, dizalice topline, hlađene bunarskom vodom, bio-plinsko postrojenje za proizvodnju toplinske i električne energije i drugo). Taj uvjet ujedno je i zahtjev EU fondova (strukturnih) prilikom apliciranja za bespovratna sredstva.

Na okruglom su stolu stoga sudjelovali vanjski suradnici UNDP-a, stručnjaci iz područja termodinamike, građevinarstva te predstavnica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Iznesena su iskustva i zaključci koje su suradnici stekli izrađujući energetske preglede, detaljne investicijske studije, projektne zadatke te tijekom nadzora nad projektiranjem na državnim institucijama.
 

  1. Predstavnici ministarstava su pozdravili stručnu konzultantsku pomoć koju UNDP pruža prilikom izrade projektnih zadataka i studija što uvelike olakšava njihov rad
  2. Naglašeno je da prilikom izrade studija potrebno od strane korisnika dobiti jasnu sliku aktivnosti/djelatnosti institucije te njezin smjer razvoja kako bi se u ovoj fazi pristupilo ispravno rješavanju problematike cijelog energetskog sustava. 
  3. Detaljne investicijske studije su izvrstan temelj za pisanje projektnih zadataka i sustavnog rješavanja energetskih sustava na objektima.
  4. Suradnici koji su radili na pisanju projektnih zadataka istaknuli potrebnu multidisciplinarnost kod sastavljanja sadržaja projektnog zadatka tj. potrebno je zatražiti mišljenje svih struka (arhitektonska/građevinska, strojarska i elektro). Spomenut je čest problem zanemarivanja zakonske obveze prema važećem Tehničkom propisu prilikom rekonstrukcije vanjske ovojnice. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada određuju se za slučajeve rekonstrukcije kojom se obnavljaju samo pojedini građevni dijelovi zgrade iz omotača grijanog dijela zgrade na površini većoj od 25% (NN 76/2007).
  5. Svi sudionici – stručni suradnici UNDP-a pohvalili su kooperativnost i suradnju na koju su naišli prilikom obilazaka institucija za koje su radili studije i projekte.
  6. Predstavnica MZOPUG-a naglasila je potrebu za izradom energetskih pregleda i certifikata zgrade. Objasnila je razliku između energetskih pregleda koje su u obvezi prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina (nadležnost MINGORP-a) naručiti korisnici prostora te energetskom pregledu i certifikatu koji su u obvezi naručiti vlasnici prostora prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (nadležnost MZOPUG-a).

 

image
0800 200 170
Besplatni info-telefon
(radnim danom 9-15 sati)
image
Zelena knjižnica
energetske efikasnosti
Zeek obuhvaća publikacije objavljene u sklopu provedbe EE projekta
Rezultati HIO programa
  • image
    Do kraja 10.2011. godine, “mjere bez investiranja” osigurale su uštede od 5.650.000 kn (oko 2 milijuna kn godišnje) u okviru ukupno realiziranih ušteda u iznosu od 21.300.000 kn.
Najava događanja